Gde da se sleti, kad jedriličar iscuri – Tereni za sletanje u Litvaniji

 

Aleksandar Diklić

http://afrodita.rcub.bg.ac.rs/~adiklic/

http://sites.google.com/site/adiklic/

http://adiklic.jimdo.com/

 

 

Kad smo polazili u Litvaniju, dobronamerni savetodavci upozoravali su nas da teren za sletanje tražimo na većoj visini,  već na 600m, iz više razloga: nepoznati tereni, talasasta konfiguracija, dosta šuma, nestabilni i nepoznati meteorološki uslovi, strana zemlja, nepoznati putevi prilaska terenima, kao i ostale nepoznanice, sve zajedno predstavljene kao nepoznati faktor x.  Kad smo stigli tamo, a ono, nepožnjevena žitna polja, šume, pašnjaci i tek poneka njiva.

 

Šume i jezera

 

Litvanija je zemlja šuma i jezera, na geografskoj širini Skandinavije. Sletanje u šumu nije sletanje, nego spašavanje, ali ako nema gde drugo, bolje u šumu nego u raskrčenu šumu ili panjevinu. Spašavanje je jednostavnjije ako je jezero u šumi.

 

 

 

Sletanje na jezero takođe se ne preporučuje, ali je manje opasno nego u šumu. Postoje neka pravila za sletanje na jezero koje je citirao australijski jedriličar Tony Tabart: Pre sletanja javiti radiostanicom o nameri,  uključiti lokator transmiter ako ga ima, uključiti mobilni telefon za slučaj traganja,  izvući stajni trap, isključiti struju. Gde sleteti? Dovoljno duboko da se izbegnu podvodne stene, ne suviše blizu i ne prema obali, već paralelno sa obalom. Jedrilica će da pluta, pa  treba sleteti na zavetrenu stranu jezera, tako da vetar oduva jedrilicu prema obali. Sleteti sa izvučenim točkom, sa malom brzinom, ali prvo dodirnuti glavnim točkom, a ne repom, kočnice što pre uvući. Po sletanju, dok jedrilica pluta, otvoriti kabinu, sesti na jedrilicu i razmisliti, napraviti plan, skinuti padobran, ne plivati u odelu, ne plivati u vetar. Korisno je imati plastične kese za odelo i telefon, koje se naduvaju pre vezivanja kako bi plutale na vodi. U Finskoj jedriličari skinu i spašavaju i instrument tablu sa svim instrumentima, a po jedrilicu dođu kasnije.

 

 

Žitna polja

 

Dok smo vozili kroz Poljsku i Litvanijiu u dolasku na takmičenje, osmatrali smo polja, tamo gde nema šume, uglavnom su pod raznim vrstama žita, koje nigde nije požnjeveno. U izboru mogućeg terena za sletanje, strnjika posle žetve žitnog polja je teren koji bi mogao da se poželi. Sa druge strane, nepožnjeveno žitno polje nije zgodno za sletanje. U nedostatku boljih terena, procenjivali smo žitna polja, merili smo visinu žita tako što bismo zašli u polje peške, sve u nadi da na severnim geografskim širinama žito nije tako visoko i da bi žitno polje moglo da se izabere za vanterensko sletanje.

 

 

 

Na naše iznenađenje, žita u Litvaniji su vrlo visoka,  čak visoko iznad pojasa, tako da smo odustali od planiranog izbora žitnih polja za sletanje. Tešili smo se gajeći nadu da bi žetva uskoro mogla da počne, međutim, do početka avgusta, na poljima Litvanije nismo videli ni jedan jedini kombajn. Prvog letačkog dana, fotogalerija je otvorena slikama vanterenskog sletanja u žitno polje, a tragovi ukazu,ju na vrtešku prilikom sletanja.

 

 

 

Kombajn bi mogao da spase jedriličara od vanterenskog sletanja time što uzburka zagrejani vazdušni balon i pokrene termički stub, kao što se dogodilo na 170m visine iznad terena odabranog za vanterensko sletanje u blizini granice sa Poljskom.

 

 

Njive

 

Kad se za sletanje izabere zgodna pokošena njiva, opet može da bude problema. Litvanija je zemlja zaravnjena lednicima, sa mnogo jezera, sa dosta padavina i nema problema sa navodnjavanjem, problem u Litvaniji je odvodnjavanje.  Odvodni kanali su po pravilu najčešće po samoj sredini njive, ponekad ne mogu iz vazduha ni da se uoče na vreme. Zbog toga je neophodno dobro osmatranje i planiranje sletanja unutar prve ili pak druge polovine njive, kako se ne bi polomio stajni trap udarom glavnog točka u slabo uočljiv kanal.

 

 

 

 

 

Kulture koje se gaje na njivama treba upoznati još na zemlji,  jer iz vazduha nešto što liči na finu i meku nisku travu, može da se pokaže kao gusto bilje, visoko do pojasa, isprepletano kao kučina, nezgodno za sletanje, a još nezgodnije za rasklapanje i pakovanje u prikolicu.

 

Litvanija je većim delom u brežuljcima ili talasasta. Pokošena njiva može sa visine od par stotina metara da izgleda prilično ravno, a tek posle finalnog prilaza na manjoj visini da se uoče talasi i brežuljci, nagibi i kontrabregovi koje treba propratiti u planiranju i što pre dohvatiti podlogu kako bi se jedrilica zaustavila na vreme.

 

 

Pašnjaci

 

Na pitanje gde da sletimo ako moramo, kad su sva polja nepožnjevena, domaćini rekoše, na pašnjake. Jedina pouzdana mesta za sletanje bili su pašnjaci.

 

Kod nas važi pravilo da pašnjaci nisu zgodni za vanterenska sletanja, jer je to površina koja nije uređena, ima dosta rupa, krtičnjaka, kanala, jaruga i drugih iznenađenja, teško uočljivih iz vazduha. Prilikom sletanja na takvu površinu, može da se ošteti stajni trap jedrilice, ali u nedostatku boljeg terena, u Litvaniji su pašnjaci najbolji izbor. Iz vazduha se prepoznaju po velikim belim balama pokošenog sena umotanog u najlonske presvlake i spremljenog za zimu.

 

 

 

Kad je jači vetar, a ima krava na pašnjaku, najčešće su okrenute repom u vetar, tako da kravlji rep pokazuje najbolji smer sletanja.  Pre sletanja pašnjak treba dobro osmotriti da se izbegne stoka i velike bale sena. I posle sletanja treba sačuvati jedrilicu jer krave imaju običaj da dođu do jedrilice i ližu krila misleći da su bela od soli.

 

Ubrzo se oko jedrilice skupe čobani, meštani, deca, donesu vode, kafu, čaj, salame, hleba, sira, kobasica, sve lepo izvađeno iz korpe za piknik i postavljeno na stolnjak rasprostrt po travi, tu se poseje seme prijateljstva.

 

 

 

 

 

Aerodromi

 

Najsigurnija mesta za sletanje su aerodromi i prilikom planiranja leta svakako treba proučiti njihove lokacije. Aerodromi su navedeni u datoteci okretnih tačaka, koju je potrebno uneti u memoriju flight recordera pre leta, kako bi njihovi podaci mogli da se iskoriste u proračunu doleta u slučaju potrebe. Osim tih aerodroma, postoji mnogo manjih aerodroma koji i nisu obeleženi ni kao aerodromi ni kao okretne tačke, niti su uneti u datoteku, a koji se mogu uočiti iz vazduha pažljivim osmatranjem.

 

Najbolje je završiti zadatak i vratiti se na matični aerodrom

 

 

 

Nastavak sledi: videćemo kakav

 

Dosadašnji komentari

Dodajte komentar, utisak, primedbu itd.

Changing LINKS